Javni dug Hrvatske je, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, krajem maja iznosio 41,7 milijardi eura, što je pove?anje od 7,6 posto u odnosu na kraj 2019. godine. U odnosu na april, dug države je viši za 1,3 milijarde eura ili za 3,3 procenta, što je posljedica emisije 1,4 milijade eura obveznica na doma?em tržištu tokom …
Krajem listopada bruto inozemni dug iznosio je 40,8 milijardi eura, što u odnosu na kraj 2019. godine predstavlja tek blagi pad za 0,2 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke U specifi?noj godini u kojoj je zbog suzbijanja pandemije došlo da zna?ajnog zastoja velikog dijela gospodarskih …
Naime, u prvom tromjese?ju javni je dug porastao na 300 milijardi kuna jer je u ožujku država izdala obveznicu na inozemnom tržištu od 1,25 milijardi eura kako bi refinancirala obveznicu od 1,5 milijardi dolara, koja je na naplatu dospjela u travnju. O?ekuje se daljnji pad duga Smanjenje javnog duga posljedica je trenutno povoljne situacije, prije svega relativno dinami?nog …
Javni dug Hrvatske je, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, iznosio krajem maja 41,7 milijardi eura, što je pove?anje od 7,6 posto u odnosu na kraj 2019. godine. U odnosu na april, dug države je viši za 1,3 milijarde eura ili za 3,3 procenta, što je posljedica emisije 1,4 milijade eura obveznica na doma?em tržištu tokom …
Na razini 19 ?lanica eurozone ukupni javni dug se do kraja 2020. godine najvjerojatnije pove?ao iznad razine ukupne vrijednosti njihovih gospodarstava (iznad 100 posto BDP-a), pri ?emu su prema udjelu javnog duga u BDP- u na nacionalnoj razini prednja?ile zemlje poput Gr?ke, Italije i Portugala.
Prema podacima HNB-a, javni je dug po metodologiji ESA 2010 krajem rujna 2020. iznosio 325,2 milijarde kuna, što je 11,2 posto više nego na kraju 2019. i uglavnom je posljedica pove?anih javnih izdataka zbog borbe s pandemijom covida-19, a analiti?ari RBA zamje?uju da je udio javnog duga u BDP- u iznosio 86,4 posto BDP-a.
zultat deficita ostvarenoga u toj godini. Javni dug ili dug javnog sektora, prema Zakonu o pro-ra?unu (NN 87/08), od 1. sije?nja 2009. podrazumijeva dug op?eg prora?una, prema kojemu se u obuhvat više ne ubraja tzv. potencijalni dug u obliku izdanih finan-cijskih i ?inidbenih jamstava te duga HBOR-a1. Ovi-, Rast javnog duga je uglavnom posledica pove?anih javnih izdataka zbog borbe s pandemijom kovid-19. U odnosu na kraj 2019. godine, hrvatski javni dug je u septembaru 2020. bio ve?i za 32,8 milijardi kuna (4,33 milijarde evra), a u odnosu na avgust ve?i za 462,8 miliona kuna.
Cilj istraživanja bio je pružanje uvida u problematiku deficita i javnog duga, kao i prepoznavanje specifi?nih hrvatskih problema te davanje smjernica za njihovo rješavanje. U radu su sadržana sveobuhvatna pojmovna i metodološka razgrani?enja javnog duga i deficita, te prikazane tri (osnovne) teorije o posljedicama fiskalnog deficita i javnog duga.
Javni dug Hrvatske je krajem septembra 2020. iznosio 325,2 milijarde kuna (46,58 milijardi evra), što je za 11,2 odsto više nego na kraju 2019. Rast javnog duga je uglavnom posledica pove?anih javnih izdataka zbog borbe s pandemijom kovid-19. U odnosu na kraj 2019. godine, hrvatski javni dug je u septembaru 2020. bio ve?i za 32,8
